Homepage Gastronomija

Gastronomija

HRVATSKA KUHINJA je raznovrsna, pa je stoga poznata i kao "kuhinja regija". Njeni korijeni polaze još od Slavena i davnih vremena te raznolikosti u odabiru namirnica i načinima kuhanja, a ta raznolikost je najočitija upravo među kuhinjama u unutrašnjosti i onima u obalnim područjima. Kuhinja u unutrašnjosti je okarakterizirana ranijim utjecajima Slavena te kasnijim utjecajima popularnih gastronomskih oblika današnjice - mađarskim, bečkim i turskim, dok je primorska regija pod utjecajem Grka, Rimljana i Ilira, te pod kasnijim utjecajem mediteranske kuhinje - talijanske i francuske.

Za svaku vrstu odmora postoji tipično jelo. Svinjetina i pirjani krumpir jedu se na hodočašćima i sajmovima; bakalar se priprema na Božićnu Večer i Veliki Petak; odojak se jede na Silvestrovo; krafne su neizostavan dio karnevalskih slavlja, a na jugu se priprema i slična poslastica zvana kroštule. Šunka i kuhana jaja sa zelenim povrćem poslužuju se za Uskrs, dok desert sadrži tradicionalni kolač pincu. Kulen (kobasica začinjena ljutim paprom) u vrijeme žetve, guska na dan Sv. Martina, puretina i ostala perad kao i sarma (listovi kupusa napunjeni mesom), služe se na Božić. Na vjenčanjima se služe razna jela uz mnoštvo kolača i keksa, uključujući breskvice, prhke medvjeđe šape, paprenjake, fritule, itd.

Najdraža jela većini ljudi neovisno o prigodi uključuju janjetinu i odojak na ražnju te prženu ribu, lignje pripremljene na razne načine i jela s roštilja - ražnjiće, ćevapčiće te miješani roštilj - pršut i ovčji sir ili dimljenu šunku i mekani sir s kiselim vrhnjem, lešo kuhanu ribu, divljač.

Istarska i kvarnerska kuhinja predstavljaju poseban hrvatski stil kuhanja, spoj unutrašnjosti i primorja. Ove regije bogate su izvrsnom ribom i morskim plodovima, a najznačajniji koji se mogu naći u sjevernom Jadranu jesu: škampi, lignje i školjke iz fjorda Limskog Kanala. Nakon izvrsnog pršuta, sira i maslina, mnogi tradicionalni vinski podrumi nude riblju juhu, lešo kuhanu ribu i rakove, crni i bijeli rižoto s plodovima mora, te ostala jela tipična za središnju Istru - tradicionalna vinska juha, jota - slična talijanskoj maneštri, te jela s tjesteninom i rižota pripremljena s poznatim tartufima - samoizniklom vrstom vrijednih gljiva, koju iskopavaju posebno istrenirani psi i svinje; ove gljive prati glas da sadrže afrodizijačka svojstva.

U izvrsna istarska vina spadaju: Bujska Malvazija, Porečki Cabernet, Buzetski Sauvignon, Merlot i Teran, Vrbnička Žlahtina, te pjenušava vina - Bakarska Vodica itd. Istra obiluje i finim restoranima, osobito na obali i otocima Opatije, Crikvenice, Rovinja i Poreča.